O važnosti i razlozima donošenja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti više ste mogli pročitati ovdje. Iako je Nacionalni plan oporavka otpornosti donesen još u travnju, isti je bio dostupan samo u obliku sažetka, dok je konačnu verziju NPOO-a Vlada objavila krajem srpnja. Na više od 1200 stranica sadrži opis 76 reformi i 146 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Prema smjernicama Europske Unije, najmanje 37% NPOO-a je usmjereno u zelenu tranziciju i najmanje 20% u digitalnu tranziciju, što će imati značajan utjecaj pri evaluaciji svakog projektnog prijedloga. Nakon isplate pretfinanciranja od 13% bespovratnih sredstava (oko 818 mil. eura), daljnja dinamika isplata će ovisiti fazama provedbe reformskih mjera i ispunjavanju postavljenih indikatora. Povlačenje dodatnih sredstava bi potom išlo dva puta godišnje.
Tematske cjeline
Nacionalni plan oporavka je usmjeren na jačanje konkurentnosti gospodarstva, jačanje lanca opskrbe hranom, razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma, zatim u projekte energetske tranzicije, vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom te u razvoj prometnog sustava. Dakle, NPOO je podijeljen na sljedeće tematske cjeline:
- Gospodarstvo,
- Javna uprava, pravosuđe i državna imovina,
- Obrazovanje, znanost i istraživanje,
- Tržište rada i socijalna zaštita,
- Zdravstvo,
- Inicijativa: obnova zgrada
Iako je za gospodarstvo predviđeno 54% sredstava, pojavile su se određene kritike da je preraspodjela sredstava prije svega bila usmjerena na javni sektor. Također, veliki poduzetnici smatraju da su trebali biti aktivnije uključeni prilikom sastavljenja samog dokumenta pri tom ističući da je veći postotak sredstava trebao biti usmjeren na privatni sektor koji predstavlja stvarni generator transformacije gospodarstva (digitalna i zelena tranzicija, ulaganje u istraživanje i razvoj, povećanje otpornosti gospodarstva) te povećanja konkurentnosti. Ostatak od 46 posto sredstava će biti usmjeren na javnu upravu, pravosuđe, resor državne imovine (10%), prema obrazovanju, znanosti i istraživanju (15%), obnovi zgrada (12%), zdravstvu (5%) te tržištu rada i socijalnoj zaštiti (4%).
Podsjetimo se da glavna specifičnost Mehanizma za oporavak i otpornost, a samim time i NPOO proizlazi iz zahtjeva da se ukupna alokacija sredstava može ugovoriti u razdoblju 2021.-2023. godine (do kraja 2022. 70%, a do kraja 2023. preostalih 30% sredstava), dok provedba ugovorenih projekata mora biti dovršena najkasnije do 31. prosinca 2026. godine. Imajući na umu navedeno, otvoreno se postavlja pitanje stvarne mogućnsoti relazilacije određenih velikih infrastrukturnih projekata u zahtjevanom roku, koji su našli svoje mjesto u NPOO-u i za koje se tek treba ishodovati tehnička dokumentacija i koji će, kada za to dođe vrijeme, zahtjevati vrlo složene postupke javne nabave. Dakako, neosporno je da postoji potreba za realizacijom velikih infrastrukturnih projekata u javnoj domeni, ali su isti svoje mjesto trebali naći u sljedećem VFO-u.
Modeli financiranja
Modeli financiranja iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost za poduzetnike se dijele na bespovratna sredstva te financijske instrumente koji se najčešće plasiraju u obliku državnog jamstva ili zajma sa subvencioniranim kamatnim stopama. Bespovratna sredstva koja se planiraju dodjeljivati pozivima za dostavu projektnih prijedloga kroz NPOO su sljedeća:
- Bespovratna ulaganja u tehnološke kapacitete poduzeća koja imaju otežan pristup financiranju
- Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija
- Ulaganje u upravljačke kapacitete malih i srednjih poduzeća
- Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća
- Jačanje akceleracijske aktivnosti
- Komercijalizacija inovacija
- Vaučeri za digitalizaciju
- Bespovratne potpore za digitalizaciju
- Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma
Financijski instrumenti koji se planiraju pokrenuti kroz NPOO su sljedeći:
- Zajmovi za oporavak mikro, malih i srednjih poduzeća te poticanje zelene tranzicije
- Subvencije kamatnih stopa za investicijska ulaganja mikro, malih i srednjih poduzeća te poticanje zelene tranzicije
- Jamstveni fond za poticanje investicija i obrtna sredstva malih, srednjih i velikih subjekata
- Subvencija kamata i naknada/premija po jamstvenim/garantnim shemama u svrhu povoljnijih kredita malim, srednjim i velikim subjektima te subjektima javnog sektora
- Poticanje internacionalizacije hrvatskog gospodarstva kroz jačanje garantnog fonda osiguranja izvoza i aktivnosti izvozno kreditnog financiranja
- Zajmovi za srednje kapitalizirana poduzeća i velike subjekte za ulaganja u projekte zelene tranzicije
- Ulaganje u instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja (PE).
U sjeni državnih interesa za realizacijom velikih infrastrutkurnih projekata te interesa velikih poduzetnika, najbolje bi se trebali snalaziti mali i srednji poduzetnici koji imaju odličnu šansu iskoristiti sredstava osigurana putem NPOO-a. Oni zbog svoje veličine i fleksibilnosti relativno brzo mogu realizirati sve one projekte, koji ne zahtjevaju složene postupke javne nabave i koji bi za njih predstavljali značajan iskorak u poslovanju.
Uskoro slijedi nastavak priče o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u kojem ćemo izdvojiti popis potpora, putem kojih bi poduzetnici u narednom razdoblju mogli unaprijediti svoje poslovanje.