17. prosinca 2020. Vijeće EU je donijelo uredbu kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027., a nakon što je Europski parlament ranije dao svoju suglasnost. Donošenje novog višegodišnjeg financijskog okvira je došlo u vrijeme suočavanja s gospodarskom krizom koja je uzrokovana pandemijom virusa COVID-19. Kao svojevrsan odgovor gospodarskoj krizi Europska komisija i Europski parlament su postigli dogovor o uspostavi posebnog Mehanizma za oporavak i otpornost (EU sljedeće generacije – NextGenerationEU). Svrha tog Mehanizma je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa te učiniti gospodarstvo održivijim i otpornijim na buduće slične izazove. Kao preduvjet za iskorištavanje sredstava iz Mehanizma, svaka je članica obvezna donijeti svoj Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) prema nizu smjernica, a koje potom usvaja Vijeće Europske unije na temelju prijedloga Europske komisije.
29.04.2021 na sjednici Vlade usvojen je Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te je isti 08.07. odobren od strane Europske komisije. Unutar navedenog Mehanizma za Hrvatsku je odobreno financijskih sredstava u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna (9,9 milijardi €) od čega je 47,5 milijardi kuna (6,3 milijarde €) bespovratnih sredstava, dok je 27 milijardi kuna (3,6 milijardi €) dostupno u obliku povoljnih zajmova.
„Ne postoji novac iz helikoptera“ – je postala česta poštapalica svih onih koji se bave s EU fondovima (svjesno ili nesvjesno se pri tome referirajući na Miltona Friedmana, koji je smatrao diskutabilnima monetarne poticaje u obliku „ubrizgavanja“ novca u gospodarstvo koristeći pri tome metaforu „helicopter drop“ – kao da je novac izbačen iz helikoptera) pa će dinamika povlačenja, kao i količina odobrenih sredstava biti uvjetovana ispunjavanjem ključnih etapa i ciljnih vrijednosti koje su povezane s napretkom u provedbi ulaganja i reformi (kojih je prema NPOO previđeno 76). Prije nego što budu vidljivi prvi učinci provedbe reformi, Hrvatskoj bi se u obliku pretfinanciranja isplatilo 13 % bespovratnih sredstava, odnosno oko 6,1 milijarde kuna.
Što nam donosi jesen?
Uskoro se očekuje potpisivanje financijskog sporazuma između Hrvatske i Europske komisije kao preduvjet za isplatu predujma, nakon čega kreće provedba NPOO te se mogu očekivati prvi natječaji. S obzirom na to da je NPOO usklađen s ciljevima zelene i digitalne tranzicije (Zeleni plan, Digitalna agenda za Europu), za očekivati je da će neki od sljedećih poziva biti slični ovome. Gavna specifičnost Mehanizma za oporavak i otpornost, a samim time i NPOO proizlazi iz zahtjeva da se ukupna alokacija sredstava može ugovoriti u razdoblju 2021.-2023. godine (do kraja 2022. 70%, a do kraja 2023. preostalih 30% sredstava), dok provedba ugovorenih projekata mora biti gotova najkasnije do 31. prosinca 2026. godine. Također, u ovom planu ne postoji nacionalna participacija pa će udio sredstava od strane EU iznositi 100%. Uzimajući u obzir sve navedeno, za pretpostaviti je da će dinamika raspisivanja natječaja kao i dinamika te fleksibilnost ocjenjivanja natječaja morati biti „prilagođena“ vremenskom okviru koji stoji na raspolaganju za iskorištavanje dostupnih sredstava unutar Mehanizma za oporavak i otpornost.
Prilika za mala i srednja poduzeća
Kao i uvijek, fondovi EU predstavljaju izvrsnu priliku za dodatni razvoj malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj te njihovu prilagodbu na suvremene uvjete poslovanja. Ono što natječaje iz ovog programa može učiniti posebno privlačnima je mogućnost da realizacija projekta bude bez vlastitog sufinanciranja, a sama provedba brža i fleksibilnija. Ipak, za nešto više predstoji nam pričekati prve jesenske natječaje.